Svi razgovori u Koprivničko-Križevačka

Koprivničko-križevačka županija je županija na sjeveru Hrvatske. Njegovo crveno ime dolazi od dva entiteta: dva najveća grada, Koprivnica i Križevci. Koprivnica je službeni glavni grad županije. Prvi put se spominje 1272. u dokumentu kneza Ladislava IV. Iz Mađarske, a kralj Ludovic I proglasio ga je slobodnim kraljevskim gradom 1356. Od tada je procvjetao kao trgovacko mjesto i vojna utvrda. Vojni aspekt je vratio u vojnu granicu u 16. stoljeću za vrijeme ratova s ​​turskim Turcima. Nakon dekreta Marije Terezije iz 1765., nastavio je život kao mirno malo trgovačko mjesto. Koprivnica se značajno razvila u 20. stoljeću s dolaskom Podravkine prehrambene industrije i poznata je širom svijeta po svojoj Vegeti.

Križevci, s druge strane, kao manji grad i drugi koji se spominju u županijskom nazivu, mogu se činiti kao slabašni susjedi Koprivnici. Prvi put se spominje od 1193. godine od Béle III, ali je podijeljen u dva dijela koji se razvijaju različitim brzinama. Nakon stoljeća podjele, carica Marija Terezija ujedinila je Donji i Gornji Križevac u Križevce 1752. godine. Grad je bio pogođen ratovima s Turcima, ali je ponovno postao značajan 1871. godine, kada je preko njega izgrađena željeznička pruga na putu od Budimpešte do Rijeka. Suvremeni Križevci orijentirani su prema poduzetništvu, a sačuvali su osam prekrasnih crkava, izgrađenih uglavnom u srednjem vijeku. U Županiji se nalazi i treći grad Đurđevac, ali je broj stanovnika znatno manji od dva glavna.

Koprivničko-križevačka županija na sjeveru graniči s Međimurskom županijom, na sjeverozapadu s Varaždinskom županijom, na jugozapadu sa Zagrebačkom županijom, na jugu s Bjelovarsko-bilogorskom županijom, na jugoistoku s Virovitičko-podravskom županijom i na istoku s Mađarskom.